LRS 2023.-2027.

Lokalna akcijska grupa Zagorje-Sutla nastala je 2015. godine spajanjem dvaju LAG-ova, LAG-a Zagorje i LAG-a Sutla. SjediÅĄte LAG-a je u Zagorskim Selima, a postoje i dvije podruÅūnice, u Pregradi i u Zaboku. Područje koje LAG obuhvaća smjeÅĄteno je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, tj. u zapadnom dijelu Krapinsko-zagorske Åūupanije. Na istoku graniči s općinama Đurmanec, Petrovsko, Bedekovčina i gradom Krapinom, na jugu graniči s općinama Veliko TrgoviÅĄÄ‡e i Donja Stubica i gradom Oroslavjem, odnosno Zagrebačkom Åūupanijom, a na zapadu i sjeveru graniči s Republikom Slovenijom.

LAG uključuje ukupno 11 jedinica lokalne samouprave, 3 grada: Klanjec, Pregrada i Zabok, te 8 općina: Desinić, Hum na Sutli, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Sveti KriÅū Začretje, Tuhelj i Zagorska Sela. PovrÅĄina tog područja iznosi 391,35 km2, ÅĄto je oko 32% povrÅĄine KZÅ―. Područje LAG-a obuhvaća oko trećine stanovniÅĄtva KZÅ―-a (gotovo 34%) te je prema popisu stanovniÅĄtva iz 2011. godine u 188 naselja Åūivjelo 44.443 stanovnika, dok je 2021. na području LAG-a bilo 187 naselja sa 40.684 stanovnika (dio naselja Bregi Zabočki je u međuvremenu pripojen naselju Zabok). Iz navedenog je očito da područje LAG-a doÅūivljava slične depopulacijske trendove kao cijela Åūupanija, ali i Republika Hrvatska, te se tako broj stanovnika u posljednjem međupopisnom razdoblju (2011.-2021.) smanjio se za 3.759, tj. gotovo 8,5%.

Područje LAG-a obiljeÅūavaju mala i disperzirana naselja ÅĄto je oteÅūavajuća okolnost pri organizaciji prostora te povećava zahtjevnost, a time i troÅĄkove izgradnje infrastrukture. GuÅĄÄ‡a naseljenost i sva centralna naselja LAG-a nalaze se uz rubove prostranijih dolina rijeka i potoka, koje su najpogodnije za razvitak prometa, tj. gospodarstva. Zemljopisni poloÅūaj LAG-a generalno je vrlo dobar s obzirom da se nalazi na značajnom teritoriju povezivanja RH s EU. Najznačajnije je ÅĄto istočnim dijelom LAG-a prolazi dio Phyrinskog cestovnog pravca, koji predstavlja jedan od glavnih pravaca, koji povezuju Republiku Hrvatsku, odnosno istočni dio Europe sa srednjom Europom. Cestovni i Åūeljeznički koridori te autocesta povezuju LAG i s drugim socioekonomski značajnim akterima unutar drÅūave, kao ÅĄto su Zagreb i VaraÅūdin. Utjecaj prometne vaÅūnosti na razvoj određenog prostora na području LAG-a je jasno vidljiv. Tako Zabok, kao najrazvijeniji i najnaseljeniji dio LAG-a, svoj značaj duguje poloÅūaju na kriÅūiÅĄtu vaÅūnijih prometnih pravaca. S druge strane, ograničeni razvoj zapadnog dijela LAG-a uz rijeku Sutlu određen je rubnim geografskim poloÅūajem i manjom prometnom vaÅūnosti.

Lokalna razvojna strategija usvojena je 13.9.2023. na 30. sjednici SkupÅĄtine LAG-a Zagorje-Sutla.

Skip to content